Difference between malicious programs
Vjerovatno ste često čuli da neko govori o kompjuterskom
virusu, kako je našao trojanca na računaru ili da mu je računar zaražen crvom. Generalno
ste upoznati da su to maliciozni programi, ali ne zante u čemu je razlika?
* Virus – Kompjuterski virus se
širi sam mjenjajući kod aplikativnog software-a. Ime je nastalo po uzoru na
biološki virus. Ne samo da se kompjuterski virus umnožava samostalno i
destabilizuje aplikatvni software, već pokreće i razne maliciozne rutine.
* Trojan horse / Trojan – Trojanski
konj / Trojanac je tip malware-a koji je prerušen kao legalan ili koristan
software. Ime je nastalo po Trojanskoj legendi, zato što je cilj da korisnik
sam pokrene Trojanca, čime se dobija puna kontrola nad uređajem korisnika i
mogućnost zloupotrebe istog. U više slučajeva, Trojanac će instalirati i
dodatne malware u preuzeti uređaj, kao
što su backdoors ili key loggers.
* Worm – Crvi su maliciozni
software čiji je zadatak da se prošire što brže mogu od trenutka kada zaraze
uređaj. Za razliku od virusa, Crvi se ne šire preko aplikatvinog software-a,
već preko uređaja za skladištenje, kao što su USB stikovi; komunikacijskih
sredstava, kao što je elektronska pošta ili ranjivosti operativnog sistema.
Njihovo razmnožavanje usporava performanse uređaja i mreže ili se obavljaju
dodatne maliciozne rutine.
* Key loggers – Ovaj maliciozni
software snima svaku otkucanu tipku na tastaturi neprimjetno, što omogućuje
hakerima da dođu do vaših lozinki ili drugih važnih podataka.
* Dialers - Ovaj maliciozni
software je već istorija, iz doba kada su korišteni modemi i ISDN za pristup
Internetu. Nakon infekcije, pozivani su visokotarifni brojevi, bez znanja
korisnika. To je uzrokovalo telefonske račune sa astronomskim ciframa, izazivajući
finansijsku štetu korisniku. Dialers nemaju uticaj na ADSL ili kablovske
konekcije, pa se gotovo i ne upotrebljavaju.
* Backdoor / Bot – Ovo je dio
software-a implementiran od strane samih autora, koji omogućava pristup
korisničkom uređaju. Backdoor obično instaliraju Trojanci, tako da napadač ima
direktan pristup vašem uređaju. Tako zaražen uređaj se naziva "bot" i
postaje dio botnet-a, odnosno mreže zaraženih uređaja koje haker posle koristi
za dalje složenije napadanje korisnika bilo gdje u svjetu.
* Exploit – Exploit koristi
ranjivosti kompjuterskih programa. Napadač na ovaj način dobija punu ili
djelimičnu kontrolu nad uređajem.
* Spyware – Ovo je maliciozni
software koji špijunira uređaj, sakupljajući razne vrste korisničkih informacija
bez znanja korisnika.
* Adware – Ovo je skraćenica od
engleske riječi "advertisement" – oglas/reklama. Pored stvarne
funkcije software-a, korisnik će vidjeti i reklame/oglase. Adware sam po sebi
nije opasan, ali stotine prikazanih reklama/oglasa prestavlja neprijatnost,
zato ih kvalitetna anti-malware rješenja blokiraju.
* Rootkit - Ovaj maliciozni
software se satoji od nekoliko dijelova koji omogućuju neovlašten pristup
uređaju. Naravno, Rootkit procesi i
dijelovi programa će biti dobro sakriveni. Mogu se instalirati koristeći Exploit
ili Trojanca.
* Rogues / Scareware – Ovo su
tzv. lažni anti-virus / anti-malware software-i. Često prikazivanjem lažnih
upozorenja o infekciji uređaja virusima, tjeraju korisnike da ih kupe jer je to
jedini način da se pokrene uklanjanje infekcije. Naravno, virusa nema, a novac
završava kod pirata.
* Ransomware – Engleska riječ "Ransom"
čije je značenje otkup ili ucjena, mnogo toga objašnjava. Ransomware će
izvršiti enkripciju dokumenata ili blokirati pristup uređaju, a često jedini
način da dobijete funkcionalan uređaj ponovo je novčana uplata, ako imate
sreće.
